Od svoje prve publikacije 2003. godine, izvještaj She Figures služi kao ključni izvor uporedivih statističkih podataka širom Evrope o rodnoj ravnopravnosti u istraživanju i inovacijama.
Šta je She Figures?
She Figures je ključna publikacija Evropske komisije koja pruža statističke uvide u rodnu ravnopravnost u istraživanju i inovacijama širom Evrope. Objavljuje se svake tri godine i prati napredak i zastupljenost žena u akademskoj zajednici, istraživačkim karijerama i rukovodećim pozicijama. Izvještaj analizira pokazatelje poput udjela žena među istraživačima, rodnog jaza u platama i pristupa istraživačkim fondovima.
She Figures služi kao referentna tačka za donosioce politika, institucije i dionike kako bi potaknuli reforme usmjerene na rodnu ravnopravnost u istraživanju i visokom obrazovanju.
Izvještaj obuhvata različite aspekte rodne ravnopravnosti, uključujući raspodjelu žena i muškaraca u različitim fazama karijere, udio žena u naučnim publikacijama i pristup konkurentnom finansiranju. Pružanjem ovih sveobuhvatnih statističkih podataka, She Figures daje jasan uvid u izazove i napredak u rodnoj ravnopravnosti u istraživačkim okruženjima.
Zašto je She Figures važan?
Rodna ravnopravnost u istraživanju i inovacijama ključna je za naučnu izvrsnost, ekonomski rast i društveni napredak. She Figures ističe razlike u zastupljenosti žena u STEM oblastima (nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika), rukovodećim pozicijama i dodjeli istraživačkih sredstava. Ukazivanjem na ove nejednakosti, izvještaj omogućava evropskim institucijama i vladama da primijene ciljane politike za podsticanje inkluzivnog istraživačkog okruženja.
Pored toga, raznolikost u istraživačkim timovima dokazano povećava kreativnost i poboljšava rješavanje problema uključivanjem različitih perspektiva. Osiguravanjem jednakih mogućnosti za žene u istraživanju, She Figures doprinosi inovativnijem i konkurentnijem evropskom naučnom prostoru.
Napredak od 2021. do 2024.
Izvještaj She Figures 2024 pokazuje značajan napredak u rodnoj ravnopravnosti u različitim sektorima istraživanja i inovacija od 2021. godine. Ključna dostignuća uključuju:
- Postepeno povećanje procenta žena među istraživačima, posebno u biomedicinskim i društvenim naukama, uz određeni napredak u STEM oblastima.
- Smanjenje rodnog jaza u platama u istraživačkim institucijama, iako razlike i dalje postoje u pojedinim disciplinama, posebno u visokoplaćenim STEM karijerama.
- Veći broj žena na višim akademskim pozicijama, zahvaljujući politikama koje podržavaju rodno uravnotežene prakse zapošljavanja, mentorstvo i fleksibilne radne aranžmane.
- Povećano učešće žena u istraživačkim programima finansiranim iz EU-a, što doprinosi raznovrsnijem i inkluzivnijem naučnom prostoru.
- Pojačani napori za suzbijanje rodnih predrasuda u dodjeli istraživačkih fondova, osiguravajući jednak pristup resursima za projekte koje vode žene.
- I dalje prisutni izazovi u inženjerskim i tehnološkim oblastima, gdje je zastupljenost žena značajno niska u poređenju s drugim disciplinama, uprkos programima usmjerenim na podsticanje mladih žena da odaberu karijeru u ovim oblastima.
Iako ovi pomaci ukazuju na pozitivne trendove, trajne prepreke, poput nesvjesnih predrasuda, izazova u usklađivanju poslovnog i privatnog života te ograničene zastupljenosti žena na vrhunskim rukovodećim pozicijama, zahtijevaju dodatnu pažnju i djelovanje.
Primjeri iz pojedinih zemalja
1. Njemačka
Njemačka je ostvarila napredak u promovisanju rodne ravnopravnosti u istraživanju kroz inicijative poput programa Professorinnenprogramm, koji ima za cilj povećati broj žena na profesorskim pozicijama. Ipak, nejednakosti i dalje postoje u STEM oblastima, gdje su žene i dalje nedovoljno zastupljene. Izvještaj iz 2024. godine naglašava poboljšanja u politikama zapošljavanja zasnovanim na rodnoj ravnopravnosti, ali ističe i potrebu za dodatnim naporima u osiguravanju ženskog liderstva. Pokrenute su nove inicijative finansiranja istraživačkih projekata koje vode žene, s ciljem dugoročne rodne ravnoteže.
2. Španija
Španija je predvodnik u politikama rodne ravnopravnosti, sa snažnom zakonskom podrškom ženama u istraživanju. Izvještaj She Figures 2024 pokazuje da Španija ima jedan od najvećih udjela žena među istraživačima u Evropi, posebno u društvenim i humanističkim naukama. Napori za smanjenje razlike u platama i podsticanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života takođe su doprinijeli stalnom napretku u istraživačkim karijerama. Zemlja je uvela i rodne kvote u istraživačkim institucijama, osiguravajući veću zastupljenost žena u procesima donošenja odluka.
3. Češka Republika
Češka Republika i dalje se suočava s rodnim nejednakostima u istraživanju, posebno u inženjerstvu i tehnologiji. Izvještaj She Figures 2024 ističe nisku zastupljenost žena na višim akademskim pozicijama, uprkos rastućem broju diplomiranih studentica u naučnim disciplinama. Kako bi se riješili ovi problemi, uvedene su politike rodne integracije i programi mentorstva, uz ciljane stipendijske programe za podsticanje većeg broja žena da upišu doktorske studije u STEM oblastima.
4. Hrvatska
Hrvatska bilježi pozitivne promjene u rodnoj ravnopravnosti u istraživanju, s većim brojem žena koje dobijaju istraživačke stipendije i rukovodeće pozicije. Ipak, izazovi i dalje postoje, posebno u napredovanju u karijeri i pristupu finansiranju za istraživačice. Izvještaj She Figures 2024 ukazuje na kontinuirane političke inicijative usmjerene na smanjenje rodnih nejednakosti u akademskoj zajednici i istraživačkom finansiranju. Vlada je takođe pokrenula programe podrške mladim istraživačicama kroz mreže mentorstva i grant programe.
Zaključak
She Figures 2024 pruža sveobuhvatan pregled trendova u rodnoj ravnopravnosti u istraživanju i inovacijama širom Evrope. Iako je od 2021. godine postignut napredak, nejednakosti i dalje postoje, posebno u STEM oblastima i rukovodećim pozicijama.
Ako želite biti u toku s novostima, pretplatite se na naš newsletter gediseuproject.substack.com.
